RO za finansije i privredu: Krediti iz UAE – između prividne povoljnosti i stvarnog fiskalnog rizika

Podeli

Najnovije usvajanje zakona o kreditnim aranžmanima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i njihovo kontinuirano uvođenje u budžete Republike Srbije tokom više uzastopnih godina, potvrđuje zabrinjavajući trend netransparentnog i politički motivisanog zaduživanja države.

Iako vlast ove kredite predstavlja kao “povoljne” i “strateške”, istina je da građani Srbije i dalje nemaju jasan odgovor na ključno pitanje: za šta se tačno zadužujemo i pod kojim uslovima se ta sredstva troše?

  1. Zaduživanje bez pune javne kontrole

Zakoni o kreditima sa UAE usvajaju se po hitnim procedurama, bez ozbiljne parlamentarne rasprave i bez detaljnog obrazloženja projekata koji se finansiraju. Time se obesmišljava uloga Narodne skupštine i praktično ukida demokratska kontrola nad javnim dugom.

Građani imaju pravo da znaju:

  • gde ide svaki evro zaduženog novca,
  • ko odlučuje o projektima,
  • i kakav je očekivani povraćaj tih ulaganja.

 

  1. “Povoljni krediti” bez jasne cene

Priča o niskim kamatama je politički marketing. Prava cena kredita nije samo kamata – već i:

  • skriveni uslovi ugovora,
  • potencijalne političke obaveze,
  • način dodele poslova i izvođača.

Bez potpune transparentnosti ugovora, ne možemo govoriti o povoljnosti – već o nepoznatom fiskalnom riziku.

  1. Paralelni sistem finansiranja države

Uvođenje bilateralnih kredita mimo standardnih međunarodnih finansijskih institucija stvara paralelni sistem finansiranja, van uobičajenih kontrolnih mehanizama.

To znači:

  • manje kontrole,
  • manje standarda,
  • više prostora za političke aranžmane.

Država se ne vodi kao privatna firma – javni dug nije privatna odluka izvršne vlasti.

 

 

 

  1. Budžeti kao instrument prikrivanja realnog stanja

U poslednja tri budžetska ciklusa, krediti i garancije povezane sa ovim aranžmanima postaju sve prisutniji, ali bez jasne strukture i dugoročne strategije.

Umesto da budžet bude instrument razvoja, on postaje alat za:

  • kratkoročno krpljenje finansijskih rupa,
  • političko održavanje stabilnosti,
  • prikrivanje stvarnog fiskalnog opterećenja.

 

  1. Dug koji će vraćati građani – bez njihovog pristanka

Svaki kredit koji država uzme, vraćaju građani – kroz poreze, inflaciju i smanjenje javnih usluga.

A građani Srbije danas:

  • ne znaju pune uslove zaduživanja,
  • nemaju uvid u efekte projekata,
  • niti imaju mogućnost da utiču na odluke koje direktno opterećuju njihovu budućnost.

Naš zahtev

Zahtevamo:

  • hitno objavljivanje svih ugovora o kreditima sa UAE,
  • detaljan pregled svih projekata finansiranih tim sredstvima,
  • nezavisnu reviziju efekata tih ulaganja,
  • i punu parlamentarnu kontrolu svakog budućeg zaduživanja.

Dr Predrag Maksimović-Monteverde, član RO za finansije i privredu

Najnovije Vesti

Zemlja nam je razjedinjena, institucije razorene, ugled u svetu urušen. Poslednji je trenutak da to promenimo. Pomozi nam u toj borbi.

Pridruži nam se

Najčitanije