Član Predsedništva Srbija centra (SRCE) i predsednik Resornog odbora za zdravstvo prof. dr Dragan Delić izjavio je, povodom proglašenja epidemije malih boginja u Boru i početka vanredne imunizacije, da neko snosi odgovornost zašto je smanjen obuhvat vakcinacijom u Srbiji, jer i dalje postoje mnoge zablude, neistine i mnogo netačnih informacija, ali je dužnost zdravstvenih radnika da edukuju stanovništvo.
„Većina ljudi misli da su infektivne zarazne bolesti, pogotovo iz grupe osipnih groznica, kao što su morbile, dobroćudne koje dođu, traju i prođu i nema nikakvih posledica. Ali stvar je mnogo složenija. Nikome na čelu ne piše kako će proteći određena infektivna bolest. Virus morbila, kao i neki drugi virusi, dovodi do tranzitornog, prolaznog pada ćelijskog imuniteta. I on otvara vrata svim drugim infekcijama, pre svega bakterijskim, upozorio je Delić u gostovanju na Radioteleviziji Srbije.
On je, na pitanje o glavnoj bolesti zdravstvenog sistema u Srbiji, ocenio da je ona generalizovana, ugrožena su sva njegova tkiva i organi.
„U predlogu nove zdravstvene politike, koji sam napisao sa svojim saradnicima u Odboru za zdravlje SRCE, dali smo na početku 20 glavnih i 200 mogućih rešenja i to u oblastima finansiranja zdravstvenog sistema, potrošnje, organizacije i rukovođenja zdravstvenim sistemom, njegovog funkcionisanja i kadrovske politike – obuhvatili smo sve glavne oblasti od fundamentalnog značaja za funkcionisanje, efikasnost, efektivnost i bezbednost zdravstvenog sistema i to smo ponudili kao rešenje. Međutim, nije bilo političke volje da se saslušamo. Ja sam to predložio mnogima, poslao na mnoge adrese, ali čak nisam dobio ni pismeni odgovor“, rekao je Delić, redovni profesor Medicinskog fakulteta u penziji.
Dr Delić smatra da se problemi u zdravstvenom sistemu ne mogu rešiti samo kupovinom opreme i izgradnjom novih bolnica, jer su oni mnogo složeniji, a glavni problem je što nisu definisani prioriteti.
On je ukazao da Srbija u ovom trenutku odvaja svega 800 evra po glavi stanovnika za zdravstvo, što je tri puta manje nego evropski prosek, a građanin skoro 45 odsto ukupnih troškova u zdravstvenom sistemu pokriva iz svog džepa.
„Sve što je više od 20 odsto govori da je zdravstveni sistem u ozbiljnom problemu, jer ulazimo u privatnu praksu, koja se razvija i tako dalje, ulazimo u apoteke privatne, kupujemo. To je nedopustivo“, zaključio je Delić.

