„Srbija jeste bolesno društvo i to ozbiljan bolesnik. Da li može endokrinolog da izleči to društvo? Mislim da ne“, izjavio je infektolog prof. dr Dragan Delić, narodni poslanik i potpredsednik Srbija centra, gostujući na TV Nova S.
Delić je oštro kritikovao instrumentalizaciju medicinske struke u političke svrhe, urušavanje institucija i sistemsku neodgovornost. Osvrćući se na imenovanje lekara bez političkog iskustva za mandatara, Delić je istakao:
„To ne bih nazvao hrabrošću. Mislim da je to proizvod neshvatanja, pa čak i neznanja šta da očekuje i koji su zadaci pred njim. Ne može čovek koji se nikada nije bavio politikom, koji nema to političko iskustvo, ni reflekse da uđe u nešto što se zove visoka politika.“
Posebno je kritikovao predsednikovu izjavu da je mandatar „najbolji endokrinolog od Beča do Istanbula“.
„To nije tačno. Ne postoji nijedno merilo koje bi reklo da je neko u bilo kojoj oblasti medicine najbolji. Na kraju krajeva, imamo jaku endokrinološku školu, izuzetno jaku, sa dva aktuelna akademika“, rekao je Delić i dodao da mu, takođe, zamera pojavljivanje u belom mantilu na političkom skupu.
„To ne može da se radi, da se na političkom skupu u belom mantilu koristi naša profesija – to je nešto što je neprihvatljivo.“
Povodom slučaja povređenih u požaru u Kočanima, kada ih je predsednik Srbije posetio u bolnici bez zaštitne opreme, u prisustvu kamera, dr Delić je izjavio:
„Godinama pišem o zaveri ćutanja u našoj profesiji. Ono čega se najviše plašim je to da ovakav sistem nekim lekarima, odnosno profesorima, odgovara. Nema kontrole, dopunski rad kad hoćete, u isto radno vreme se radi u državnoj i privatnoj praksi. Upravni i nadzorni odbori, beneficije, pozicije – sve to donosi neke privilegije“, naglasio je Delić i pohvalio reakciju studenata.
„Oni su uradili nešto fenomenalno. Ja ih upoređujem sa košavom u Beogradu – postoji magla, smog, dunula je košava i sve to sklonjeno. Međutim, otkriveno je da Beograd ima 300.000 ložišta i to je sad taj problem u kome se mi nalazimo. Moramo da rešimo pitanje ložišta i tu moraju polako da se uključe i partije, nevladine organizacije i sindikati“.

